botanika

Znanost o biljkama koja proučava njihovu građu, životne funkcije, razvitak, razmnožavanje, odnos prema okolišu i druge osobine.

Stanična stijenka, plazmatska membrana, citoplazma, jezgra i stanične organele.

Daje biljnoj stanici čvrstoću i oblik.

Primarno od celuloze.

Plazmatska membrana.

Selektivno propušta tvari u i iz stanice.

Tekućina unutar stanice koja ispunjava prostor između jezgre i membrane.

Sadrži genetski materijal (DNA) i upravlja aktivnostima stanice.

Specijalizirane strukture unutar stanice koje obavljaju određene funkcije.

Kloroplast.

Provoditi fotosintezu.

Organel ispunjen staničnim sokom koji održava tlak u stanici i pohranjuje tvari.

Organel koji stvara energiju u obliku ATP-a.

Na meristemske i trajne stanice.

Stanice koje se stalno dijele i omogućuju rast biljke.

Na vrhovima korijena i izdanaka, te u kambiju.

Tkiva građena od diferenciranih stanica koje više nemaju sposobnost diobe.

Skup događaja kroz koje prolazi stanica od jedne diobe do sljedeće.

Interfaza i mitoza.

Stanica raste, udvostručuje DNA i priprema se za diobu.

Profaza, metafaza, anafaza i telofaza.

Kondenzacija kromatina u kromosome, nestanak jezgrice.

Kromosomi se poredaju u ekvatorijalnu ravninu stanice.

Sestranske kromatide se razdvajaju i povlače prema polovima stanice.

Obnavlja se jezgrina ovojnica i stanica se priprema za cijeljenje.

Dijeljenje citoplazme i nastanak dvije nove stanice.

Mitoza stvara dvije identične stanice, mejoza četiri različite spolne stanice.

Pokrovna, potpornja, vodljiva, osnovna i izdvojena tkiva.

Ksilem i floem.

Vodljivo tkivo koje provodi vodu i mineralne tvari od korijena prema listovima.

Vodljivo tkivo koje provodi organske tvari iz listova prema ostatku biljke.

Žile u korijenu su radijalne.

Bikolateralna žila sastoji se od dva floema, ksilema i žilnog kambija.

U primarnoj građi stabljike dvosupnica pojavljuju se otvorene kolateralne žile.

Zatvorena kolateralna žila sastoji se od ksilema i floema (bez kambija), karakteristična je za stabljike jednosupnica i listove jednosupnica i dvosupnica. Otvorena kolateralna žila sastoji se od ksilema, floema i žilnog kambija, karakteristična je za stabljike dvosupnica i golosjemenjača.

Tipovi žljezdastih stanica su: mliječne cijevi, smolenice, uljenice, glavičaste dlake i nektariji.

Funkcija ekskreta/sekreta je vrlo različita, uključujući zaštitu biljke (npr. alkaloidi, glikozidi), privlačenje životinja (npr. eterična ulja) i izlučivanje viška tvari (npr. soli).

lista, stabljike i korijena

fotosinteza i transpiracija

epiderma, hipoderma i mezofil s asimilacijskim parenhimom, smolenicama, mehaničkim tokom, transfuzijskim parenhimom i zatvorenim kolateralnim žilama

da, u hipodermi s utonulim pučima

koncentričan tip lista

koncentričan tip lista

u mezofilu koncentričnog tipa lista

u građi ekvifacijalnog (koncentričnog) lista

dorziventralan tip lista

dorziventralan tip lista

epiderma (gornja i donja), palisadni parenhim i spužvasti parenhim

epiderma, primarna kora, centralni cilindar

parenhim i sklerenhim

epiderma, primarna kora i centralni cilindar

kolenhima i parenhim

sklerenhim, parenhim (srčika, zrake srčike), otvorene kolateralne žile i međužilni kambij

periderma

otvorene kolateralne žile

god je masa drva iz jedne vegetacijske sezone, granica goda razdvaja sezone

korjenove dlačice

u građi korijena

u primarnoj kori korijena

bočno korijenje i sekundarna trajna staničja

perikambij

zametak organa (lista, bočnog ogranka, cvijeta ili cvata)

vršni (terminalni) i postrani (bočni) pup

adventivni i mirujući (spavajući) pupovi

fotosinteza i transpiracija

lisna plojka, lisna peteljka i baza lista

skup žila u plojki lista

trn i vitica

transport, skladištenje, nosi pupove, oslonac biljci

čvorovi (nodiji) i članci (internodiji)

epikotil je iznad supaka, hipokotil ispod supaka

lukovica, podanak (rizom), stabljični gomolj

spremanje, razmnožavanje, preživljavanje

kladodij, filokladij, trn, vitica

učvršćenje, upijanje, provođenje i spremanje tvari

heterogeni ima izražen glavni korijen, homogeni ima iste korijenove

haustorije, dišno, zračno korijenje, korijenovi gomolji

cvjetna stapka, čaška, vjenčić, tučak i prašnik

ocvijeće s jednakim listovima (tepale), bez razlike čaška/vjenčić

dvospolan ima i tučak i prašnike, jednospolan samo jedno

jednodomna ima oba spola na jedinki, dvodomna na različitim

skup cvjetova na osi ili granama

grozdasti (racemozni) i račvasti (cimozni)

grozd, klas, maca, resa, klip, štitac, gronja, glavica

nastaje iz plodnice, građen od perikarpa i sjemenki

egzokarp, mezokarp, endokarp

mahuna, mjehur, tobolac, komuška, komuščica

pšeno, roška, orah

boba, hesperidij, tikva, koštunica, mnogokoštunica

embrij (klica) i hranjivo staničje

zaštita, prehrana klice, rasprostranjivanje

skupina biljaka bilo koje kategorije (red, porodica, rod, vrsta)

Temeljna sistematska jedinica je vrsta (lat. species).

Ime biljne vrste je dvojna kombinacija, sastavljena od imena roda iza kojega slijedi vrsteno ime (epitet), i piše se na latinskom jeziku.

Sva živa bića se svrstavaju u tri glavne skupine: Archaea, Bacteria i Eukarya.

Rezervna tvar kod biljaka (Plantae) je škrob.

Biljne stanice imaju vakuolu, staničnu stijenku i plastide, dok životinjske stanice imaju centriole, odnosno centrosome.

Unutar vaskularnih biljaka razlikuju se paprati (Pteridophyta) i sjemenjače (Spermatophyta).

Papratnjače su vaskularne biljke bez traheja, s adventivnim korijenjem, skraćenom stabljikom, savijenim listovima i sorusima.

Glavne skupine sjemenjača su golosjemenjače (Gymnospermae) i kritosjemenjače (Angiospermae).

Kod golosjemenjača sjemeni zameci leže na otvorenim plodnim listovima, dok su kod kritosjemenjača zatvoreni u plodnim listovima.

Ksilem golosjemenjača ima traheide i nema traheja, dok ksilem kritosjemenjača ima traheje.

Kritsjemenjače se oprašuju vjetrom, vodom, životinjama i čovjekom, dok se golosjemenjače oprašuju vjetrom i gravitacijom.

Dvostruka oplodnja je spoj jedne spermalne stanice s jajnom stanicom u zigotu (2n) i druge spermalne stanice sa sekundarnom jezgrom u endosperm (3n).

Najzastupljenije porodice jednosupnica u Hrvatskoj su Poaceae, Liliaceae i Cyperaceae.

Najzastupljenije porodice pravih dvosupnica u Hrvatskoj su Asteraceae, Fabaceae, Brassicaceae, Caryophyllaceae, Apiaceae, Lamiaceae i Rosaceae.